Antiblog
...Su 11.03.2008. poceli da rade i notari u RS-u, tako sad na cijeloj teritoriji BiH rade notari po identicnim zakonima i tarifama. Notarska komora FBiH radi na web stranici. Jos je u fazi izrade, ali osnovni podaci se mogu naci: http://www.nkfbih.ba .
1. Kao vlasnica/urednica ovog bloga ne dopuštam ponavljanje istih komentara i s toga će komentari koji se ponavljaju biti obrisani. 2. Za članke koji su preuzeti dovoljan je link ili broj i datum objavljivanja. 3. www.advokomfbih.ba je adresa Advokatske komore FBiH i tamo se moze vidjeti advokatska tarifa (onog dana kad notarska komora bude imala svoju stranicu postavicu link za istu). 4. Notarijat je JAVNA SLUŽBA za razliku od advokature koja to nije. Nisu svi notari PDV obveznici (oni koji su ranije bili advokati jesu, a oni koji su prije radili u državnoj službi nisu - za logiku se obratiti UIO). 5. Propisivati koliko ko treba da zarađuje je relikt bivšeg sistema... 6. Za sve one koji se žale kako više ne mogu građani, sudije, advokati "sastavljati" ugovore za sebe... ne mogu to ni notari u vlastitom interesu. 7. Javni bilježnik i notar nije jedno te isto i nije riječ o jezičkim varijantama. Toliko za danas...
U praksi se pojavljuju mnogi problemi vezano za notarske isprave. S obzirom da je lista tih problema malo duza, preporucujem sljedeci link http://www.upb.ba/seminari/Zakljucci20071116.pdf. Praksa sudova (drugih institucija i notara) se razlikuje ne samo od kantona do kantona (u FBiH) nego i unutar kantona. Usaglasavanje? A notari u RS jos nisu ni poceli s radom...
Notarski obrađene isprave su isprave koje je u potpunosti sačinio i ovjerio notar. Ova forma zamjenjuje pismenu formu i sudsku ovjeru. Notarska obrada podrazumijeva utvrđivanje da li su stranke koje sklapaju određeni pravni posao ovlaštene da to učine, da li imaju poslovnu sposobnost, ispitivanje volje stranaka i formulisanje iste, te poučavanje stranaka o pravnim posljedicama poslova koje preduzimaju. Zakonodavac propisuje ovakvu formu za najvažnije pravne poslove. U BiH su to: pravni poslovi kojima se regulišu imovinski odnosi bračnih i vanbračnih supružnika, raspolaganje imovinom maloljetnika i poslovno nesposobnih lica, pravni poslovi kojima se obećava neko činjenje kao poklon (ovdje postoji mogućnost konvalidacije), osnivački akti privrednih društava i svi pravni poslovi čiji je predmet prenos ili sticanje svojine ili drugih stvarnih prava na nekretninama (čl. 73 st. 1 Zakona o Notarima FBiH i čl. 68 st. 1 Zakona o Notarima RS). Ovi pravni poslovi moraju biti zaključeni u formi notarski obrađene isprave, a za sve ostale pravne poslove stranke mogu zahtijevati notarsku obradu ako to žele. Notarski obrađene isprave su javne isprave koje imaju puno dokaznu snagu, što znači da se činjenice utvrđene u ovim ispravama ne mogu osporavati, nego je samo dopušteno dokazivati da postoje nedostaci u postupku obrade. Za razliku od notarskih ovjera i notarskih potvrda, jedino su notarski obrađene isprave izvršne. (Kod notarskih ovjera, notar samo posvjedočava da je određena osoba pred njim potpisala određeni dokument, bez potvrđivanja sadržaja iste, t.j. odbit će se ovjeravanje potpisa na takvom dokumentu jedino ako se primijeti da je sadržaj istog protivan moralu i zakonima ove zemlje.) Zadnjih mjeseci mnogi postavljaju pitanje zašto se naš zakonodavac odlučio za notarski obrađenu formu kao obaveznu za gore navedene pravne poslove, ističući kako to u Hrvatskoj nije tako, jer u Hrvatskoj nije obavezna notarski obrađena forma za promet nepokretnosti. Zakon o javnom bilježništvu FBiH (Sl. Novine FBiH 49/99) predviđao je identična rješenja kao i Hrvatski Zakon o javnom bilježništvu, ali zbog određenih nedostataka nikad nije implementiran, tako da se pristupilo izradi novog zakona, interesantno zar ne? A što se tiče osnivačkih akata, Francuska je jedina zemlja u EU u kojoj se ne zahtijeva da osnivački akti budu u formi notarski obrađene isprave. Prilikom izrade Zakona o Notarima FBiH osnovno opredjeljenje našeg zakonodavca je bilo da se rješenja iz ovog zakona u što većoj mjeri usklade sa zakonima drugih evropskih zemalja. (Tako je objavljeno 6.6.2002. nakon što je utvrđen prijedlog zakona o notarima).
...naslov članka u današnjem Avazu, iznad njega stoji: Josip Muselimović upozorava... Dotični gospodin je predsjednik Advokatske komore FBiH i iznosi tvrdnju da kompetencije javnog notarijata vode našu zemlju u kolaps, jer... «pitanja i notarijata te visine advokatske tarife i upisnine potresaju temelje advokature kao nezavisne profesije, tražeći hitnu izmjenu ovih zakona...» U ostatku teksta se tvrdi: a) da visina upisnine od 2000 KM ne omogućava normalan rad regionalnih advokatskih komora, b) da to (valjda upisnine i nemogućnost rada regionalnih advokatskih komora) i nadležnost notara mogu dovesti zemlju do ustavnopravnog kolapsa i c) kako su advokati i poslanici reagirali na Zakon o notarijatu te je upućen prijedlog za izmjenu «ekskluzivnih nadležnosti». U tekstu se još navodi da je cijena notarske tarife smanjena, ali kako u notarskoj komori nisu željeli komentirati istu... Huh, g-din Muselimović tvrdi kako regionalne advokatske komore ne mogu raditi, jer su upisnina u advokatski imenik i advokatska tarifa suviše niske. Ovo je zanimljivo, jer se poslanici koji navodno zastupaju građane ove zemlje uporno pozivaju na to kako je notarska tarifa preskupa... Upisnina u imenik advokata je bila 10.000 KM. Advokati su sami bili tako odlučili, da bi OHR nametnuo drugačije rješenje. Advokatska tarifa je suviše niska, jer se Ministarstvo pravde FBiH također malo pita, a postoji i nešto što je među advokatima poznato kao «Mirnesov zakon» prema kojem visina jedne poduzete radnje ne može biti skuplja od prosječne plate u FBiH (misli se na dosuđene troškove). Dakle, jadni slabo plaćeni advokati (tako sam ja razumjela članak) i nadležnost notara (ovjere potpisa, prijepisa/kopija, izrada ugovora koji se tiču raspolaganjem stvarnim pravima na nekretninama, imovine bračnih drugova, registracije privrednih društava, imovine maloljetnika i poklona kod kojih je predmet činidba) će dovesti zemlju do ustavnopravnog kolapsa?!?! Možda ja nisam obraćala pažnju, ali gdje to stoji, da notari imaju nadležnost da donose izmjene i dopune ustava, zakone, upravne akte, presude... Koja je to zemlja doživjela ustavnopravni kolaps, jer njeni građani ovjeravaju kopije kod notara i sačinjavaju bračne ugovore u notarski obrađenoj formi ili ugovore o kupovini stana/kuće?!?! Ja sam mislila, da to ide revolucionarnim putem/vojnom huntom kao u Burmi/Myanmaru, ali eto izgleda da se trebamo bojati notara.... Notare, tu revolucionarnu opasnost po naš dobro funkcionirajući ustavnopravni sistem, koja nas vreba na svakom koraku, će pošteni i nadasve savjesni advokati i poslanici/političari za dobrobit nas, građana ove države, pokušati otkloniti. (Ovo je naravno bajka). «Ekskluzivnu» nadležnost da donosi zakone ima parlamentarna skupština, «ekskluzivnu» nadležnost da donose presude imaju sudovi, «ekskluzivnu» nadležnost da optužuju imaju tužilaštva, «ekskluzivnu» nadležnost da zastupaju stranke pred sudovima za nagradu (onu u skladu s izuzetno niskom advokatskom tarifom) imaju advokati, a «ekskluzivnu» nadležnost da izrađuju ugovore u notarski obrađenoj formi u skladu s notarskom tarifom, koja je niža od advokatske tarife, imaju notari. Ove «ekskluzivne» nadležnosti nisu uvijek bile takve (ne mislim na dio o tarifama), nego su historijski evoluirale. Tako su nekad bogati zemljoposjednici mogli donositi svoje zakone, sudovi su i sudili i tužili, a advokati su zastupali stranke i sačinjavali ugovore (naravno ne u notarski obrađenoj formi), a ugovore je historijski ovjeravao kako je ko stigao. Notarijat kao institut postoji u Evropi već stoljećima, ali u BiH notarijat je prijetnja crnom tržištu pravnih usluga (nadripisarima), privatizacijskim malverzacijama, koruptnim političarima i advokatima kriminogenih sklonosti, pa eto ne bi bilo loše kad bi te «ekskluzivne» nadležnosti notara, zapravo postale open source nadležnosti, t.j. kad bi i ono dijete u vrtiću moglo da sačinjava ugovor (po prijedlogu o izmjenama i dopunama Zakona o notarima i dopunama tako stoji «stranke», što podrazumijeva i maloljetnika koji zna pisati i sklapa neki ugovor – naravno zakonski zastupnici maloljetnika u većini slučajeva moraju dati svoju saglasnost na sadržaj ugovora koje sklapaju maloljetnici-tako da će se oni pobrinuti i za pravopisne greške). U Službenim novinama FBiH danas je objavljena nova privremena Tarifa o nagradama i naknadama notara, po kojoj je vrijednost boda 0,50KM, umjesto dosadašnjih 0,80KM i ostaje na snazi do decembra. Notarska komora nije komentirala istu, mora da je to neka zavjera, jer: «Notarijat potresa temelje advokature».
Pošto sam ostala već neko vrijeme dužna: Privremena Tarifa o naknadama i nagradama notara. U suštini prilikom određivanja cijene SVE igra ulogu: od cijene predmeta pravnog posla, vrste pravnog posla, broja učesnika, vremena i mjesta izrade isprava, broja otpravaka i stranica itd... Ove "ima pravo" odredbe mogu dovesti do razlika u cijenama koje ispostavljaju različiti notari za identičan pravni posao. Radi se o dodatnim troškovima za koje jedan notar može smatrati da ih treba naplatiti, dok će drugi reći da je cijena određenog posla već visoka sama po sebi i da pokriva sve troškove notarijata, te da nije potrebno naplatiti dodatne troškove. Ostaje za vidjeti da li će se tarifa mijenjati i kako, te da li će se iskristalizirati određena praksa po ovom pitanju.
Nevjerovatno je (uvijek zaboravim da je u BiH to itekako vjeorovatno i moguće) kako se jedna netačna informacija objavi na jednom mjestu i onda se provlači po raznim medijima. Zadnji primjer su izjave advokata Avde Škaljića, Asima Crnalića i jednog zastupnika u zastupničkom domu FBiH koji iznose podatak (svaki za sebe) kako strogi latinski notarijat koji je uveden u BiH postoji samo u jednoj pokrajini u Njemačkoj. Na šta se odmah nastavljaju izjave o isključivim nadležnostima notara. Ovako ovo su dvije odvojene stvari. Tražila sam i naravno našla stranicu njemačke notarske komore, na kojoj se jasno vidi da u Njemačkoj postoji savezni zakon o notarima, savezni zakon o ispravama, a u saveznom građanskom zakoniku je predviđeno koji ugovori moraju biti u notarski obrađenoj formi. I o kojoj je pokrajini sad riječ?! O nepostojećoj naravno, jer ovo na šta se gore navedena gospoda pozivaju je isto u cijeloj Njemčkoj. O tome koja forma notarijata treba biti uvedena u BiH raspravljalo se od 1999.-2002. godine. Što se tad niko nije javio za riječ? Dalje, isključive nadležnosti notara u BiH su trenutno predviđene u Zakonu o notarima, međutim ugovori koji moraju biti u notarski obrađenoj formi nalaze se i u prijedlogu novog Zakona o Obligacionim odnosima na kojem se radi još od 2000.-te godine. Zakon o Obligacionim odnosima koji je trenutno na snazi je još iz 1978. godine.
Priča puna manipulacija, s toga otvorite oči. Trenutno važeća tarifa (TNNN) je privremnog karaktera i važiće do sredine augusta. Do tad je predviđeno donošenje nove tarife (rok tri mjeseca). Jasno je notarima da trenutno važeća tarifa nije prikladna ičemu. Međutim tarifa (ovakva kakva je sad) je rezultat kompromisa, notari su morali početi s radom, a nisu imali tarifu, t.j. bili su dužni da rade i naplaćuju svoj rad (država želi svoj dio u vidu PDV-a), a nisu imali osnov kako da obračunavaju svoj rad. Istina jeste da su ovu tarifu predložili notari nakon što su se dogovarali s Ministarstvo pravde FBiH dugo vremena kakva će tarifa biti, a onda je ministarstvo nije htjelo prihvatiti... Uglavnom tarifa je sad takva kakva jeste i biće podložna promjenama u skorijoj budućnosti. U medijima se svakodnevno navodi kako su cijene notarskih usluga preskupe. Meni sad treba jedno objašenjenje, ako neko zna... Zbog čega je prihvatljivo platiti kaput 300KM, mobitel 500KM, kompjuter 1500KM, ali nije prihvatljivo platiti ugovor 250-400KM (u praksi najveći dio ugovora spada upravo u ovu kategoriju)? Pretpostavljam da se razlika temelji na odnosu materijalnih dobara i intelektualnog rada, ali neko ima možda drugačije mišljenje. Uglavnom na nekoliko mjesta je objavljena priča o starici koja je platila testament 600KM i koja mora gladovati tri mjeseca da bi ga platila. Well, toj starici ne treba uopšte dozvoliti da raspolaže svojom imovinom za slučaj smrti, jer očigledno ima malo žeće pomućenje razuma. Naime, NAJSKUPLJI testament po TNNN iznosi 600 bodova (480KM)-cijena od 600KM nastane u ovisnosti od broja otpravaka istog, prijepisa i PDV-a. Da bi jedan testament nosio 600 bodova, vrijednost imovine mora odgovarati 250.001 KM ili VIŠE. Dakle, bakica ostavlja nekome najmanje 250.001 KM, a ona će gladovati... Inače testament može platiti i testamentarni nasljednik, ne mora nužno ostavilac. U krajnjem notari odgovaraju za svaku notarski obrađenu ispravu i snose posljedice svih svojih propusta. Iz tog razloga moraju posvetiti veliku pažnju onome što rade, a nije isto odgovarati za ugovor od 1.000KM i od 1.000.000 KM.
Posao notara je da ovjerava potpise, prijepise, isprave (sadržaj) i da sačinjava notarski obrađene isprave. Ovjeru potpisa, prijepisa i isprava vršili su ranije sudovi i općine (jedan dio rade još uvijek), ali notarski obrađene isprave... No idemo redom. Potpise i prijepise možete dobiti besplatno u općinama, ako spadate u neku od kategorija stanovništva koja je oslobođena plaćanja taksa. Međutim ako niste ti (ne)sretnici plaćate takse. Trentuno su cijene NAJNIŽE u notarijatu (4,70KM- PDV je uračunat- za 1 str prijepisa ili 1 potpis). Nazovite najbliži sud ili općinu i pitajte koliko tamo košta. Međutim ta informacija mnogim medijima ne zvuči nimalo simpatično- ne uklapa se u opću hajku na notare pa se lijepo prećuti. Dalje, često se apsolutno pogrešno navodi da isključivo notari sačinjavaju punomoći. POGREŠNO: napravite eksperiment - napišite punomoć npr. ja--taj i taj- u svoje ime i za svoj račun-ovlašćujem svog komšiju-tog i tog-da koristi moj bicikl-opis bicikla-da bi s njim otišao-navesti gdje i kad -i vratio se-datum-mjesto-ime i prezime, ponesite novac za taksu i ličnu kartu, komšija vam ne treba, ali kopija nekog njegovog ID-a možda ne bi bila loša. Odite s tom punomoći kod bilo kojeg notara, BIĆE OVJERENA. Idemo dalje s mitovima: ugovori-izjave i sl., ukoliko nisu u isključivoj nadležnosti notara (čl. 73 Zakona o notarima), možete donijeti i također će to notar ovjeriti. Ono o čemu se vodi ta silna polemika su upravo te notarski obrađene isprave. Da ne duljim: NEKRETNINE (sve u vezi njih), bračni i predbračni ugovori, sve što se tiče imovine maloljetnika, ugovori o poklonu (činidba kao poklon) i osnivački akti privrednih društava, te isprave moraju biti u formi notarski obrađene isprave. Fazon: ranije je ove pravne akte pisao ko i kako je stigao (osim bračnih i predbračnih ugovora njih nije ni bilo u našem pravu sve do nedavno). Pisali su ih ljudi koji veze s pravom nemaju i ADVOKATI-ODVJETNICI. Ovi prvi su činili krivično djelo NADRIPISARSTVA tim, a ovi drugi su bili ovlašteni. Kad se počelo s diskusijama o notarijatu SVI advokati i ostali pravnici koji se bave građanskim pravom su razmislili da li da ostanu advokati ili postanu notari, jer s obzirom na model notarijata na koji se naš zakonodavac odlučio to dvoje je nespojivo. Tako su oni koji su se uglavnom bavili građanskim i privrednim pravom, a koji nisu htjeli ostati advokati i mijenjati oblast kojom se bave postali notari. Tako je notarijat kao institucija dobio jako kvalitetne pravnike s dugogodišnjim iskustvom iz traženih oblasti (svi su oni bez obzira na to morali polagati notarske ispite i biti imenovani u predviđenoj proceduri). Sad dolazi bosanski (možda trebam reći i hercegovački) bezobrazluk. ADVOKATI (želim ius respondi jednog dana - nadam se da će me nakon ovoga primiti) sad vide svoju šansu da zeznu one koji su postali notari. Oni advokati koji se ovih dana prave važnim i tobože brižnim za jadnim, siromašnim građanima ove zemlje(mahom loši-ne specijalizirani ni za što) su čekali da notarijati počnu s radom. A onda su počeli da lobiraju koga stignu (mediji, političari, javnost) da se notarijatima izuzme isključiva nadležnost za notarski obrađene isprave iz čl. 73 Zakona o notarima http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2002/zakoni/49_hrv.htm. Shvatate kuda ovo vodi... Stručnjaci za građansko pravo(što je zbog ozbiljnosti notarijata kao službe jako važno) su postali notari. (Njihove advokatske predmete su preuzeli ostali advokati.) A sad oni manje dobri, manje uporni, manje etični advokati žele notare izgurati iz najvažnijeg dijela notarskog posla. Onog što je bio motiv notarima da se odluče za tu službu i onog od čeg notarijati "žive". Budimo realni: od ovjera potpisa i prijepisa pitanje ne mogu se pokriti ni osnovi troškovi notarskih ureda. Slijedi o tarifi...
Da krenemo ispočetka. Nakon završetka rata u BiH kad je počeo cjelokupni proces tranzicije bh drustva, koji je obuhvatao i ekenomske i pravne aspekte, 1999. godine počelo je razmišljanje da u BiH treba uvesti institut notarijata. Dugo vremena su se vodile rasprave kako treba izgledati notarijat u BiH, što će BiH uopšte takav institut, koje ovlasti notari trebaju imati, kako se imenuju notari, šta NE SMIJU notari, KOJE USLOVE NOTAR MORA ISPUNJAVATI da bi mogao biti izabran za notara, ko imenuje notare... Na poslijetku odluka je pala na nešto što se zove latinski notarijat. To se desilo 2002. godine. Uslijedile su ČETIRI godine u kojima su se pravnici s položenim pravosudnim ispitom i dugogodišnjim iskustvom pripremali za uvođenje novog instituta - notarijata. S početka je veliki broj bh pravnika bio zainteresiran za ovaj novi institut (oko 700 u FBiH), ali je broj onih koji su željeli postati notari s vremenom opadao. Seminari su bili naporni (i skupi), polaganje ispita još teži dio posla (i skup naravno), a onda je početkom 2007. godine uslijedio izbor i imenovanje notara. Mediji su objavili da je 5.5.2007. godine na dužnost stupilo 88 notara (u FBiH). Iako je predviđeno bilo za mnoga mjesta da u ista budu imenovani notari, NIKO (niti jedan pravnik s položenim notarskim ispitom) se nije prijavio da tamo bude imenovan za notara. Oni koji su počeli s radom, uložili su velika sredstva (pored klasičnog uredskog inventara, notari imaju veliki broj raznih pečata, štembilja, žigova, koji su zbog ove zavrzlame s obilježjima FBiH zaključno s današnjim danom mijenjani ČETIRI PUTA, sad je peta verzija na snazi; specijalni notarski kompjuterski programi- da vam se zamanta od cifri; upisi; članarine- ZA SVE UPOSLENIKE, osiguranja... i još masa drugih stvari). Sve je to neophodno da notari mogu da rade. Bosna ne bi bila naravno Bosna, da se nakon uvođenja notarijata nije digla vrlo obuhvatna medijska kampanja protiv notara (tačnije notarijata kao instituta). O čemu se zapravo radi? Nastavak slijedi...
